Što je to biomasa?

Biomasa nekad prvi i najstariji izvor energije koji su ljudi koristili, danas je obnovljivi izvor energije koji ima velike potencijale za iskorištavanje i koji može pridonijeti zaštiti okoliša i otvaranju novih radnih mjesta. U posljednje vrijeme biomasa se sve više po?inje koristiti i za proizvodnju elektri?ne energije, kao i u obliku kogeneracije - kombinirane proizvodnje elektri?ne energije i toplotne energije.

Biomasom smatramo brojne proizvode biljnog i životinjskog porijekla:

a) Drvna biomasa
- Ostaci iz šumarstva i drvne industrije,
- Brzorastu?e drve?e i plantažna bio masa,
- Otpadno drvo iz drugih djelatnosti, 
- Drvo koje nastaje kao sporedni proizvod u poljoprivredi,
- Biljna bio masa koja nastaje kr?enjem, ?iš?enjem i održavanjem parkova, vodotokova, dalekovoda i sl.

b) Nedrvni ostaci
- Sporedni proizvodi i ostatci iz poljoprivrede, 
- Biomasa dobivena uzgojem uljarica, algi i trava,
- Otpad biološkog odnosno organskog podrijetla (ku?ni otpad, otpad iz prehrambene i prera?iva?ke industrije),

c) Biomasa životinjskog porijekla 
- Ostaci iz sto?arskog uzgoja
- Ostatci iz klaonica i prehrambene industrije
- Ostaci i otpad iz prerade kože

Pri iskorištavanju i održavanju šuma nastaju velike koli?ine šumske biomase koje se mogu upotri-jebiti za proizvodnju energije. Šumska biomasa je organska tvar nastala u šumskom ekosustavu, a ?ine ju drve?e i grmlje koje se koristi za mehani?ku preradu i termi?ko iskorištavanje. Za termi?ko iskorištavanje može se koristiti i šumska biomasa iz ?iš?enja, njege proreda te naplodnih i dovršnih sje?a.

U energetske svrhe može se koristiti i drvo ošte?eno prilikom vremenskih nepogoda (vjetroizvala, ledoloma) oboljelih stabala, s opožarenih površina i od prosjeka šumskih cesta. Osim velikih koli?ina biomase koje nastaju kao sporedni proizvod i otpad u šumarstvu, postoji i veliki broj vrsta brzorastu?eg drve?a (npr. vrbe, topole), koje je mogu?e uzgajati za proizvodnju biomase.

Svi gubici koji nisu pravi šumski otpad te dio kore tehni?kog drveta, kao i onaj dio koji se zbog propisanih mjernih metoda prenosi šumskim sortimentima u pogone drvne industrije, uklju-?uje se u ostatak, odnosno otpad pri obradi drveta. U proizvodnim pogonima drvne industrije nastaje drvni ostatak u obliku vlažne drvne biomase iz primarne prerade, odnosno pilana i linije okora-vanja (kora, vlažna piljevina, komadni ostatak-okrajci i okorci) i suhe biomase iz finalne prerade drva (piljevina, bruševina, blanjevina te sitni i krupni komadni ostatak), a koji nerjetko pred-stavlja optere?enje za poslovanje drvne industrije.